Donald Tramp-za ili protiv NATO-a?

Makron, Merkel, Tramp

Dugoočekivani Samit NATO-a održava se 11. i 12 jula u Briselu. Kako stoji na sajtu sjevernoatlanske alijanse, sastanak dolazi u presudnom trenutku za sigurnost saveza.

“Na samitu će Alijansa donijeti važne odluke u cilju daljeg jačanja sigurnosti u Evropi i okolini, uključujući, između ostalog, borbu protiv terorizma, unaprjeđivanje partnerstva sa Evropskom unijom i postizanje pravične podjele moći.”

Nakon Samita NATO-a slijedi susret američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Helsinkiju.

Ova dva samita će Americi ili vratiti svjetsko liderstvo ili će ga ubiti, napisala je za New York Times Viktorija Nuland, bivša američka ambasadorica pri NATO-u.

Sve zavisi od toga koji će se predsjednik Tramp pojaviti u Briselu i Helsinkiju – onaj kome njegov savjetnik za nacionalnu bezbjendost kaže da želi snažan NATO ili čovjek koji NATO redovno naziva “zastarjelim”, kaže Nulandova.

“Ako on koristi sastanak NATO-a da koordinira svoju poruku Moskvi, on uvećava uticaj jer govori u ime desetak slobodnih zemalja, a ne samo Amerike. I samit Tramp-Putin je zakasnio,” navodi bivša visoka američka zvaničnica.

Ona smatra i da Putinu, najvećem pobjedniku bilo koje nejednakosti u NATO-u, jedina dodatna stvar koja mu je potrebna za uspjeh na sastanku u Helsinkiju je novac.

“Prema tome, Putinu su Sjedinjene Države i Zapad potrebniji nego što je on njima. Potrebno mu je ukidanje sankcija. Potrebno mu je direktno strano ulaganje i trgovina…To daje Trampu značajan utjecaj u Helsinkiju ako on bude odlučan, kao što bi bio bivši američki predsjednik Ronald Regan”, kazala je ona.

Priprema za katastrofu

Tramp se ustremio ka NATO-u, spremite se za katastrofu, pišu urednici Washington post u redakcijom osvrtu, ali isto tako podsjećaju na stav američke ambasadorice pri NATO-u Kej Bejli Hačson koja je rekla da će globalna tema na samitu u Briselu ove sedmice biti “snaga i jedinstvo NATO-a”.

“Na žalost, ambasadorka Hačson ne može da predvidi potencijalno ponašanje glavnog komandanta, predsjednika SAD, koji je držao budnim službenike bezbjednost širom Evrope, a sve u iščekivanju mogućeg raspada koji je započeo na sastanku G7 prošlog mjeseca,“ piše u tekstu.

WP ocjenjuje da strah ne proizilazi samo iz toga što će Tramp svojim počasnim govorom pokvariti “jedinstvo” samita prije nego što odleti u Helsinki na veoma prijateljski sastanak s ruskim predsjednikom.

Predsjedniku Trampu u tekstu se preporučuje da izbjegne neslaganje sa evropskim saveznicima kao uvod u sastanak s Putinom.

“To ne bi bilo samo neprikladno, već opasno: to bi moglo dovesti do toga da ruski lider zaključi da bi mogao da izađe na kraj s novim talasom agresije u Evropi. Izgleda da Tramp ne shvata da je grđenje američkih saveznika u isto vrijeme dok grli neprijatalje više od političke igre; to bi moglo imati katastrofalne posljedice.”

Merkel upozorava na Rusiju

Upozorenje je već stiglo i od njemačke kancelarke Angele Merkel koja navodi da NATO mora da se fokusira na uspostavljanje prisustva na istočnom krilu alijanse kako bi se branila od potencijalne ruske agresije, izvjestio je sajt Politico koji tvrdi i da će se njene primjedbe tumačiti kao snažno potvrđivanje značaja vojnog saveza.

Politički portal navodi i da postoje strahovi da bi Tramp mogao poduzeti akcije koje nisu u koordinaciji s NATO-om.

“Naravno, želimo imati odgovorne odnose s Rusijom,” rekla je Merkelova i dodala da će “zato nastaviti razgovore u Vijeću NATO-Rusija”, ali i da alijansa “mora pokazati odlučnost da nas zaštiti”.

Na čijoj strani je Trampova Amerika?

Samiti NATO-a su uglavnom neupečatljivi događaji, ali ovosedmični dvodnevni skup u Briselu će biti izuzetak, piše Gardijan (The Guardian), i dodaje da evropske članice trans-atlantskog saveza razmišljaju o svojoj najvećoj zagonetki od njenog stvaranja prije 70 godina: da li je SAD prijatelj ili neprijatelj?

Gardijan navodi da bi prije samo 18 mjeseci pitanje bilo odbačeno kao apsurdno, ali da je globalni destruktivni utjecaj haotičnog predsjednika Trampa razbio konvencionalnu mudrost i ostavio stratešku i geopolitičku sigurnost u ruševinama.

“Suština: Tramp jednostavno ne prihvata ili ne razumije osnovne pojmove kao što su kolektivna sigurnost, podjela tereta, unaprjeđenje odbrane i ravnotežu moći. On to jednostavno ne shvata,” stoji u tekstu Sajmona Tisdala, koji i nastavlja:

“Trampovo ulizivačko udvaranje saudijskim kraljevima i kineskom autoritarnom predsjedniku Ksi Đipingu prošle godine, ukazivalo je na to da on više preferira diktatore od demokrata… Ova ružna osobina će ponovo doći do izražaja 16. jula kada se sretne s Putinom u Helsinkiju.”

“U bezobzirnom nastojanju da nametne svoju volju, on rizikuje globalnu energetsku krizu, novi rat na Bliskom Istoku i sigurnost i prosperitet svih američkih saveznika. S prijateljima poput njega, kome trebaju neprijatelji?”

Trampovo opasno opterećenje

Američka televizijska mreža CNN navodi da su članice NATO-a bile pripremljene da razgovaraju o strateškom pravcu saveza i ambicioznim temama kao što su, između ostalog, jačanje kapaciteta za borbu protiv terorizma, rješavanje sajber-hibridnih napada na nacionalne institucije .

“Nažalost, najavljeni sastanak predsjednika Trampa sa Putinom, njegov nastavak omalovažavanje NATO saveza i nedavni pozivi za ponovnu ocjenu položaja američke sile na evropskom kontinentu su smanjili planiranu agendu NATO-a i vjerovatno će isisati vazduh iz prostorije u Briselu,” smatra CNN.

Tokom kasnog 19. i 20. vijeka, na evropskom kontinentu bilo najmanje šest velikih ratova, uključujući dva svjetska rata, podsjeća CNN.

“Desetine miliona je umrlo. Od formiranja NATO saveza bilo je manjih sukoba – u Bosni, na Kosovu i drugih – ali nije bilo velikih ratova,” piše američka mreža i ocjenjuje da je NATO arhitektura cijele Evrope, slobodne i mirne – a Sjedinjene Države su čelik te arhitekture.

CNN dodaje i da su američke snage u Evropi uglavnom pozicionirane u Njemačkoj jer su se tu “zaustavile” krajem Drugog svjetskog rata, kao i da se njihova misija promijenila od kraja hladnog rata, odgovarajući na širi spektar globalnih prijetnji.

“Predstojeći susreti mogu postaviti kurs za budućnost Zapada i za snagu – ili slabost – Sjedinjenih Država do kraja stoljeća.”

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Скочи на траку са алаткама