„Povećanje PDV-a neće puno pogoditi najugroženije“

Foto: youtube/screenshot

Povećanje stope PDV-a od 1. januara sa 19 na 21 odsto neće uticati puno na životni standard socijalno najranjivijih kategorija građana, jer su cijene osnovnih životnih namirnica zaštićene nižom poreskom stopom.

  Tu ocjenu predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Predrag Sekulić, saopštio je Pobjedi uz uvjerenje da će glasanje za sniženje stope PDV-a biti prije isteka mandata Vlade.

“Povećanje stope PDV-a je ekonomski iznuđen potez, prije svega zbog visine javnog duga. To je pokazivanje ozbiljnog odnosa prema kreditorima i finansijskim institucijama”, rekao je Sekulić u intervjuu tom podgoričkom listu.

Na pitanje kako da se popravi stanje, s obzirom na česte ocjene da je finansijska disciplina u Crnoj Gori veoma slaba karika, a visok poreski dug, Sekulić je ocijenio da je ”situacija danas mnogo bolja nego u ranijem periodu”.

”Za neke stvari je potrebno vrijeme. Ako uporedimo izvještaje Državne revizorske institucije (DRI) u proteklih nekoliko godina vidjećemo da je situacija iz godine u godinu sve bolja kada je u pitanju trošenje budžetskih sredstava. Ovoreno je i pitanje naplate poreskog duga iz ranijeg perioda”, rekao je Sekulić.

On je istakao da se, pri tome, ne smije zaboraviti da je Crna Gora, zajedno sa većinom ekonomija u Evropi i razvijenom svijetu, prošla kroz jednu od najvećih globalnih ekonomskih kriza do sada.

”Sve države su imale obaveze zbog svojih građana, ne samo da pokušaju da sačuvaju dostignuti životni standard, nego i radna mjesta. U takvoj situaciji ekonomski intervencionizam, u većoj ili manjoj mjeri, bio je prisutan svuda”, rekao je Sekulić.

On je naveo primjer Federalnih američkih rezervi (FED) koje su nekoliko godina, svakog mjeseca upumpavale milijarde dolara da bi sačuvali automobilsku industriju SAD od potpunog kolapsa. Isto je bilo i sa bankarskim sektorom, a slično su činile i evropske države.

”Veliki poreski dužnici u Crnoj Gori su i veliki poslodavci u privatnom sektoru što nije i ne može biti opravdanje. Ali, uvođenje poreske i finansijske discipline nije tako jednostavno i ne smije se jednostrano posmatrati. Najlakše je zatvoriti neku firmu, rasprodati imovinu, namiriti dio potraživanja. Ali to ima i svoje posljedice, prije svega po zaposlene u tim preduzećima i njihove porodice”, rekao je Sekulić.

Prema njegovim riječima, takvi potezi imaju i ekonomske posljedice, jer ne treba zaboraviti da, pored velikih privatnih preduzeća koja duguju državi, imaju i čitave profesije na listi dužnika, od advokata do taksista. Nije mali dug ni javnih preduzeća.

Sekulić je kazao da je osnovno pitanje da li država treba da posegne za radikalnim potezima koji joj stoje na raspolaganju ili je možda bezbolnije da pokuša pomoći da se taj problem riješi bez većih ekonomskih lomova nekim drugim mehanizmima.

”To ne znači da ne treba sankcionisati svaki pokušaj protivzakonitog bogaćenja na račun drzave. Ne treba zaboraviti da su na ovaj način zakinuti i država i građani, ali i u neravnopravan položaj dovedena preduzeća sa bijele liste”, rekao je Sekulić.

Upitan da li Vlada ima razloga za zadovoljstvo ekonomskim rezultatima u ovoj godini i kakvo kretanje očekuju u narednoj, on je ustvrdio da je ”odlično odradila svoj dio posla u prvoj godini mandata”.

”Rast BDP-a od četiri odsto daje pravo na optimizam i u narednim godinama. Istina, za ovaj visoki rast najviše zasluga se pripisuje investicionim aktivnostima i dobroj turističkoj sezoni, ali ne treba zaboraviti da se rast bilježi i u drugim privrednim granama”, smatra Sekulić.

Odgovarajući na pitanje gdje vidi rizike u ekonomskom sektoru u narednoj godini koji bi mogli uticati da se ne nastavi trend snažnijeg rasta BDP i kako ih eliminisati, ocijenio je da ”ekonomski rizici uvijek postoje, prije svega što smo mala i otvorena ekonomija”.

”Puno toga zavisi od globalnih ekonomskih kretanja, ali i onoga što se dešava u regionu. Dobro je što i u regionu imamo povoljna kretanja i ekonomski rast, ne tako visok kao u Crnoj Gori, ali dovoljan kada govorimo o trendovima. Vjerujem da je i period političke nestabilnosti iza nas, što je takođe bio jedan od rizika koji su mogli da utiču na makroekonomska kretanja”, rekao je Sekulić.

On smatra da je neophodno nastaviti sa stvaranjem dobrih preduslova za dalje privlačenje direktnih stranih investicija, ali i za nesmetani nastavak započetih, jer ne treba zaboraviti da su direktne strane investicije jedan od osnovnih preduslova bržeg ekonomskog rasta Crne Gore.

”Vjerujem da su toga svjesni i najtvrđi kritičari, uključujući i one koji su, u ne tako dalekoj prošlosti, sa trgova pozivali da niko ne ulaže u Crnu Goru. Ili oni koji su, zavisno od svojih partijskih interesa, prebrojavali i dijelili investitore na politički podobne i one druge”, rekao je Sekulić.

Upitan da li će Crna Gora uspjeti da se izbori sa visokim javnim dugom, da bi krenuo silaznom putanjom od 2020. kako je zacrtano Fiskalnom strategijom, ustvrdio je da su svi podaci o makroekonomskim pokazateljima i kretanjima u državi javni i lako ih je pratiti.

”Potrebno je samo uporediti te podatke sa onima koji su dati u Fiskalnoj strategiji i vidjeti da se krećemo u dobrom pravcu. Sve što je predviđeno u 2017. je i ostvareno. Vjerujem da će tako biti i u naredne dvije godine i da ćemo u 2020. govoriti o znatno nižem procentu javnog duga”, rekao je Sekulić.

Prema njegovim riječima, veoma je pozitivan uspjeh smanjenja javne potrošnje i što je projekcija daljeg smanjenja i u budžetu za narednu godinu.

”Uz to, imamo i nešto bolji kreditni rejting nego prošle godine, što je samo potvrda da naša ekonomija ide u dobrom pravcu”, smatra Sekulić.

mondo.me

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Скочи на траку са алаткама